Kako mudrim strukturiranjem izvora financiranja ojačati tržišnu poziciju malih i srednjih poduzetnika ?

Najpovoljniji izvori financiranja

Odabir izvora financiranja predstavlja, prema našoj dugogodišnjoj praksi i iskustvu, jedan od najvećih izazova s kojim se gotovo svaki mali ili srednji poduzetnik susreće pri osiguravanju financiranja poduzetničke ideje, investicije ili tekućeg poslovanja.

 Svjesni činjenice i standarda sukladno kojima se financiranje osigurava iz vlastitih i tuđih izvora, poduzeća se susreću s izazovom održavanja najefikasnijeg i najstabilnijeg omjera financiranja. U današnjem modernom svijetu dostupno je više izvora financiranja nego ikada prije, no ipak, kada govorimo o tuđim izvorima financiranja, najčešće mislimo na kredite dobivene od komercijalnih banaka. Značajan broj malih i srednjih poduzetnika najčešći oblik financiranja – prekoračenje bankovnog računa ili primjerice leasing, više niti ne percipiraju kao oblik financiranja, stoga, zbog manjka poslovnog planiranja, poduzeće koristeći prekoračenje zapravo koristi liniju kredita koja ima najvišu kamatnu stopu. Da je tome tako pokazuju i rezultati istraživanja koje je provelo poduzeće za istraživanje politika Panteia i nezavisno poduzeće za istraživanje tržišta GDCC u ime Europske komisije i Europske središnje banke (ECB) na području država članica Europske unije, a prema kojem je u 2017. godini 23% malih i srednjih poduzetnika koristilo prekoračenje bankovnog računa kao oblik financiranja, dok je njih 15% koristilo bankovne kredite. Iz sljedećeg grafikona je razvidno da su tradicionalni (nepovoljniji) izvori financiranja još uvijek veoma intenzivno zastupljeni u poduzetništvu. Ta činjenica utječe na veće opterećenje poduzetnika troškovima financiranja te posljedično i na njihovu smanjenu konkurentsku snagu.

Glavni izazov koji se, prema našem iskustvu, javlja u pogledu financiranja kod većine poduzetnika, a osobito malih i srednjih, je nedostatak planiranja i sustavnog pristupa praćenju poslovanja zbog nedovoljne i neobjektivne informiranosti o svim mogućnostima, odnosno o izvorima financiranja koji im se nude na tržištu, kao i nedostatak vremena i stručnih kapaciteta da sve dostupne izvore pravilno analiziraju te u konačnici donesu odluku o tome koji su od izvori financiranja najisplativiji za njihove investicije. Poduzetnici često, zbog neinformiranosti, izaberu izvore financiranja koji su višestruko skuplji nego drugi tada dostupni aranžmani te, u konačnici, umjesto uštede višestruko povećaju svoje troškove,  što se zorno može vidjeti i iščitati na primjeru iz Tablice 1 – Kredit za dugoročna sredstva, koji prikazuje projekciju mogućeg financiranja jednog od naših klijenata, koji je prihvativši naš savjet i pomoć promijenio odluku o načinu financiranja i time ostvario značajnu uštedu.

Kao i većina poduzetnika, poduzeće je namjeravalo uzeti kredit od banke koja je nudila najpovoljniju komercijalnu kamatnu stopu od 5,5% na 10 godina, uzevši u obzir bonitet društva. U starom financijskom sustavu to bi najvjerojatnije bila optimalna financijska odluka, no s današnjom lepezom financijskih proizvoda napravili bi veliku pogrešku. 

Iz gornje tablice razvidna je ušteda koju je poduzeće ostvarilo korištenjem subvencionirane kreditne linije od strane HBOR-a i komercijalne banke unutar ESIF fonda. Odabirom kredita iz ponude komercijalne banke poduzeće ne samo da bi imalo dvostruko veći trošak financiranja, nego bi bili u nepovoljnoj poziciji u usporedbi s drugim, konkurentskim, poduzećima koja bi zbog nižih troškova financiranja mogla nuditi niže cijene pritom zadržavajući svoju maržu. 

Odabir pravilnog financijskog instrumenta krucijalan je za stabilno poslovanje. U vremenima kao što je bilo doba financijske krize, svaki financijski instrument koji je sklopljen imao je mnogo veće kamatne stope nego slični instrumenti u pred kriznom razdoblju. U vremenu nakon financijske krize 2007 – 2008. godine, kada je opreznost financijskih institucija i investitora, kao i rizik od ne vraćanja kredita još uvijek bio velik, kamatna stopa je posljedično bila veća; 2012. godine prosječna kamatna stopa banaka na kredite nefinancijskim društvima za iznos manji od 7,5 mil. kn. iznosila je između 6% i 7%. Danas u doba negativnih kamatnih stopa centralnih banaka i visoke dostupnosti kredita, za isti projekt poduzeće bi dobilo kredit s kamatnom stopom između 3% i 3,5% (Slika 2.). 


Restrukturiranje kredita poduzeću omogućava zatvaranje nepovoljnog financijskog aranžmana novim kreditom po nižoj kamatnoj stopi, smanjujući troškove financiranja i povećavajući profitabilnost poslovanja, kao što je vidljivo u sljedećem primjeru.

Poduzeće koje je podignulo kredit 01.01.2012. na iznos od 1.000.000 kn uz rok od 20 godina i po stopi od 6,5 % imalo bi ukupan trošak kredita 2032. godine od 810.374 kn (Tablica 2). 

Primjer ušteda koje se mogu ostvariti restrukturiranjem izvora financiranja

Umjesto vraćanja kredita svih dvadeset godina po kamatnoj stopi od 6,5 %, postignutoj u financijski nepovoljnom okruženju, nakon šest godina, 01.01.2018., poduzeće se odlučilo zatvoriti postojeći kredit s novim kreditom uz kamatnu stopu od 3,25% na iznos preostale glavnice od 822.000 kn (Tablica 3. i 4.). 


Ukupni troškovi prvotnog kredita iznosili bi 810.374 kn dok bi prijevremenim zatvaranjem kredita smanjili ukupne troškove na 618.569 kn, što poduzeću donosi uštedu od 191.805 kn (Tablica 5.).

Ova dva primjera pokazuju postojanje velikog potencijala za racionalizaciju troškova financiranja te naglašavaju činjenicu da je smanjenje troška kamata na postojeće kredite jedan od najzanemarivanijih načina „financiranja“. 

Odabirom pravog poslovnog savjetnika, poduzetnik stvara mogućnosti i preduvjete za optimalno korištenje svojih vremenskih kapaciteta. Istovremeno mu, pored navedenog, upravo stručnost, iskustvo i znanje poslovnog savjetnika omogućavaju da donese primjerenu poslovnu odluku o strukturi financiranja, sukladno aktualnoj dostupnosti kapitala na tržištu za njegove poslovne potrebe. 

Stručan i iskusan poslovni savjetnik, stoga, nikada ne predstavlja trošak, budući u najvećem broju slučajeva naknada za njegov rad predstavlja relativno mali dio uštede koju je svojim savjetom ili idejom ostvario za poduzetnika.

Pretplatite se na naš newsletter